Kua kōrerohia i tēnei whārangi:

“He nui ngā rongoā e ahu mai ana i ngā taiohi, inā hoki kei te mōhio mātou ki tō mātou whakapapa, kei roto mātou i tētahi ao hou, ka mutu, kei te tūhura haere i ōna āhuatanga mō te wā tuatahi. Kei te pai ki a mātou kia nui ō mātou hē, kia ako hoki mātou i ētahi atu tāngata.” 

- Rosa

Te take e pōti nei tātou

He ara nui te pōti hei whakairo i te āhua o tō noho me te noho a tō whānau. E hāngai ana ki tō tātou ao o ia rā, tae atu ki te utu i ngā tāke, ki te rahi o tō tātou kōtuinga waka tūmatanui, ki te nui hoki o te utu ki te ako. Whakaarohia ō uara me ō whakapono, te āhua o Aotearoa ināianei, te āhua tērā pea ka puta hei te anamata. He mōtika ōu ki te tautoko i te pāti, i te tangata rānei e whakapono nā koe ka tika āna whakatau ki a koe. 

E rua ngā pōtitanga matua e whai wāhi nei tātou katoa: ko te pōtitanga ā-rohe me te pōtitanga whānui.

Ngā pōtitanga ā-rohe

Kia pēnei ō whakaaro, ko ngā pōtitanga ā-rohe te wā ki te whakatau i te tangata ka whiriwhiri i ngā āhuatanga o ia rā o te wāhi e noho nā koe.

Māu e whiriwhiri te koromatua me ngā kaikaunihera ka noho hei māngai i tō kaunihera ā-tāone, ā-rohe, ā-takiwā hoki.

  • I te nuinga o te wā, ka kawe ngā kaunihera ā-takiwā i te whakamaheretanga o ngā āhuatanga o ngā tūkawekawe, i ngā take taiao, me te whakamahere mō ngā aituā o te ao tūroa.
  • I te nuinga o te wā, ka tiaki ngā kaunihera ā-rohe, ā-tāone hoki i te tūāhanga, pērā i ngā rori, i ngā papa pārekareka, i ngā whare pērā i ngā hōpua me ngā whare pukapuka, i te kohinga o ngā para, i te hokonga hoki o te waipiro.

He rohenga pōti Māori tō ētahi kaunihera (mō ngā kaunihera ā-rohe), he rohenga pōti motuhenga rānei ō ētahi (mō ngā kaunihera ā-takiwā), arā, e āhua ōrite ana ki ngā rohe pōti Māori. Mēnā kei te rārangi pōti Māori koe, e wātea ana koe ki te pōti ki tētahi kaitono i te rohenga pōti Māori, i tētahi atu rohenga pōti rānei. Mā te pōti ki tētahi rohenga pōti Māori e whai wāhi atu ai koe ki te āhua o tā te Māori noho hei māngai i tō rohe, i tō takiwā rānei.

Tū ai ngā pōtitanga ā-rohe i ia toru tau mā te pōti ā-mēra, nā reira me mātua mōhio kei te tika tō wāhi noho i te rārangi pōti. Hihiratia, whakahoutia rānei tō wāhi noho ki te pae tukutuku a Te Kaitiaki Take Kōwhiri.

Pānuitia ētahi atu pārongo mō te kāwanatanga ā-rohe ki LGNZ.

Ngā pōtitanga whānui

Tū ai ngā pōtitanga whānui mō te kāwanatanga o te motu i ia toru tau. I te nuinga o te wā, ka tuwhera mai ngā pōtitanga i ngā wiki e rua i mua i te rangi o te pōtitanga, nā reira he nui te wā ki te pōti.

E rua ō pōti i te pōtitanga whānui: he pōti i te rohe pōti me tētahi pōti ki te pāti.

  • E hāngai ana tō pōti i te rohe pōti ki tō wāhi noho. Ko te kaitono e nui ake ana ngā pōti ki a ia, ka riro i a ia te tūru i te pāremata, ka tū hoki hei MP i tō rohe.
  • Ka tukua tō pōti ā-pāti ki te pāti e pīrangi ana koe māna e ārahi te Kāwanatanga. Mā te pōti ki a rātou e nui ake ai te tūponotanga ka nui ake ō rātou tūru i te Pāremata.

He pārongo atu anō mō ngā pōtitanga whānui ki te pae tukutuku a Te Kaitiaki Take Kōwhiri.

Te MMP, tā tātou pūnaha pōti

Pōtihia ai tō tātou pāremata nā runga i te pūnaha Pōti Whirirua (MMP). Mā te MMP e matahuhua ake ai ō tātou māngai. Mā konā e mōhio ai tātou e rerekē ana ngā tāngata me ngā whakaaro e puta ana i te pāremata.

E pēnei ana te āhua: ka riro mā te nui o ngā pōti ki tētahi pāti e tohu te nui o te wāhanga o te pōtitanga pāti ki a ia. Mā konā e nui ake ai ōna tūru i te Pāremata, mēnā rā ka riro i taua pāti te 5% o ngā pōti whānui, ka riro rānei i a ia tētahi tūru i te pōti ā-rohe.

I raro i te MMP, i te nuinga o te wā, ka rua, ka nui ake rānei ngā pāti e tū ana hei kāwanatanga. Ka eke pea ngā pāti poniponi ki te kāwanatanga, ā, me rite ngā pāti ki te mahi tahi. Nā reira me rangahau e koe te pāti, ki ō whakaaro, e kaha katoa ana te whakaata i a koe, ahakoa pea te iti o tōna āhua.

He āwhina pai te whitiāhua kei raro iho nei hei whakaatu i te āhua o te MMP:

Te rēhita ki te pōti

Ehara i te mea e whakaturehia ana te pōti i Aotearoa, engari e pēnā ana te rēhita ki te pōti. Me mātua rēhita koe mēnā:

  • Kua 18 hemihemi tō pakeke.
  • He kirirarau koe, he kainoho pūmau rānei koe nō Aotearoa.
  • Kua noho koe ki Aotearoa mō te 12 marama karapipiti i tētahi wā o tō oranga.

He tukanga māmā te rēhita. Ka rēhita mā te ipurangi, ā-tinana rānei ka pōti ana koe. Ka wātea hoki koe ki te rēhita kia 17 ō tau, nā reira ka aunoa tō rite ki te pōti ā tō huritau 18.

Mātakina te whitiāhua kei raro nei hei āwhina mō te tuku pōti.

Te pōti i te rārangi Māori

Ka wātea a ngāi Māori ki te whiriwhiri ki te rēhita ki te Rārangi Māori, ki te Rārangi Whānui rānei.

E ōrite ana ngā pāti tōrangapū i ngā rārangi e rua. Ko te rerekētanga ko ngā kaitono hei kōwhiri māu me te rohe pōti. Mēnā kei te Rārangi Māori koe, ka pōti koe ki tētahi kaitono i te rohe pōti Māori e noho nā koe. Ka riro i te kaitono ka puta tōna ihu tētahi o ngā tūru Māori e whitu i te Pāremata.

Ka whai pānga hoki tō whiringa rārangi pōti ki te tapeke o ngā tūru Māori i te Pāremata. Ki te nui ake ngā tāngata i te Rārangi Māori, ka nui ake ngā tūru Māori.

Te whakatau kia pōti ki a wai

He whakatau whaiaro katoa tō pōti, ā, he maha ngā ara e piki ai tō mōhiotanga. Whāia pea ngā kaitono me ngā pāti i te pāhopori, haere rānei ki ā rātou hui tūmatanui, tirohia rānei ngā pae tukutuku whakatau pērā i a Policy.nz.

Kia mākohakoha koe, kia kōrero hoki ki tō whānau, ki ō hoa, ki ō iho pūnamawa rānei. Whakaarohia ngā mea e nui ana ki a koe i te wā nei, ā haere ake nei hoki, ngā mea kei te pai ki a koe, kāore hoki i te pai ki a koe i tō wāhi noho. Ko te whāinga ko te mōhio ki te pāti e hāngai ana āna kaupapa here ki a koe me ngā mea e ngākaunuitia ana e koe.

“Mōku ake, ko tēnei mea te rapu i tōku reo ko te rapu i ngā tāngata e tapatahi ana ō mātou whakaaro, e pīrangi ana hoki ki te tuku i ō rātou whakaaro. Mēnā he whakaaro ōu mō ngā mea i tō ao, tērā ētahi ara hei hiki i tēnā, ā, ko tō pōti hoki hei mahi tuatahi māu i taua ara. Katoa mai ngā āhuatanga o tō ao e takea mai ana i tō pōti.”

- Rosa